Moždani valovi

Dobro je poznato da je mozak elektrokemijski organ. Znanstvenici smatraju da mozak na vrhuncu aktivnosti može osloboditi i do 10 watti snage. Neki smatraju da kada bi svih 10 milijardi neurona bilo aktivno u jednom trenutku da bi elektrode postavljene na glavu zabilježile napon od 5 milivolti do 50 milivolti.

Električna aktivnost karakteristika je ljudskog mozga. Ona se očituje u vidu moždanih valova. Četiri su vrste moždanih valova, od najveće do najmanje aktivnosti mozga. Kada aktivno koristimo mozak tada on emitira beta valove.

Beta valovi su relativno male amplitude ali sa najmanjom valnom duljinom od sve četiri vrste valova. Frekvencija beta valova je od 14 do 40 Hz. Beta valovi karakretistični su za snažnu moždanu aktivnost. Kod osobe koja drži govor ili predavanje ili sudjeluje u kakvoj raspravi mozak emitira beta valove.
 

Slika 1. Tablica sa prikazom vrsta moždanih valova

Alpha valovi su u spektru od 8 do 13 Hz. To je stanje u kojem je odrasla osoba budna ali u opuštenom stanju. Ovo stanje prestaje kada otvorimo oči ili kad provodimo određenu mentalnu aktivnost. Dva su normalna alpha ritma, mu ritam i "vremenski" ili treći ritam. Alpha ritam može biti i poremećen, npr. kod kome kada osoba ne odgovara na vanjske podražaje, to se još naziva i "alpha koma".

Theta valovi su veće amplitude od beta valova međutim manje frekvencije. Frekvencija theta valova je od 4 do 7 Hz. Kod osobe koja odmara od posla i počinje sanjariti mozak emitira theta valove. Repetitivne radnje i monotoni poslovi kao što je vožnja autocestom često nas znaju izbaciti iz beta aktivnosti mozga u theta aktivnost.
Osobe koje mnogo voze autocestom često se dosjete dobrih ideja baš za vrijeme vožnje. Isto vrijedi i za osobe koje trče jer se tako dovode u stanje mentalne relaksacije kada mozak emitira alpha valove, a prelaskom u theta fazu dolazi do stvaranja ideja. U takvom stanju rad koji obavljamo zapravo vršimo automatski i mentalno se odvajamo od posla što dovodi do stvaranja slobodnog toka ideja. To je obično pozitivno mentalno stanje.

Delta valovi su najveće amplitude ali i najmanje frekvencije, tipično od 0.5 do 3 Hz. Frekvencija nikada ne pada do nule jer to predstavlja moždanu smrt. U dubokom snu frekvencija moždanih valova je najniža, otprilike 2 do 3 Hz.
Kada se spremamo na spavanje dok čitamo knjigu mozak nam se vjerojatno nalazi u donjoj granici bete međutim kako polako tonemo u san naš mozak počinje emitirati alpha valove, zatim theta i kad zaspemo delta valove.


SMR - senzo-motorička aktivnost ili mu ritam (mu rhythm) nalazi se u alpha dijelu moždane aktivnosti. Karakteristična je za pomicanje ili zamišljanje pomicanja kontralateralnih udova (primjerice ruke).

Gamma valovi su frekvencije približno od 26 do 100 Hz. Gamma valovi mogu se zabilježiti samo elektrokortikografom ili magnetoencefalografom. Gamma valovi predstavljaju povezivanje neurona sa različitim zadaćama u svrhu provođenja određene kognitivne ili motoričke funkcije.

Dobro je poznato da ljudi sanjaju u ciklusima od 90 minuta. Kada iz delta faze pređemo u theta fazu to znači da sanjamo i javlja se REM (Rapid Eye Movement) faza. Kada se osoba probudi iz dubokog sna tada prolazi kroz theta fazu pa alpha sve do stanja potpune budnosti i beta faze. Ako pak tada opet zatvorimo oči moguće je da se vratimo istim redoslijedom do delta faze i dubokog sna, međutim moguće je i da mozak započne emitirati theta valove. U tom stanju možemo dobro izvagati događaje od prijašnjeg dana ili pak dobro isplanirati aktivnosti u danu koji dolazi. To može biti faza kreativne mentalne aktivnosti.

Sve četiri vrste moždanih valova, od delte sa visokom amplitudom i niskom frekvencijom pa do bete sa niskom amplitudom i visokom frekvencijom karakteristične su za ljudski mozak neovisno o spolu, dobi ili kulturnoj i zemljopisnoj lokaciji.

Istraživanja pokazuju da se u svakom trenutku kod neke osobe mogu zabilježiti sve 4 vrste moždanih valova od kojih jedna vrsta moždanih valova uvijek prevladava.
Poznavanjem moždanih valova osoba može bolje iskoristiti prednosti pojedinog stanja u kojem se mozak nalazi, što znači povećati mentalnu produktivnost kroz širok spektar aktivnosti tako da bolje iskoristimo stanje snažne koncentracije, opuštenosi ili mirnog sna.